| admin | |
| 01.06.2010. | |
| Download | |
Iako zvanični podaci još nisu objavljeni, postojeće procjene sugerišu da je došlo do pada vrijednosti BDP-a RS u prošloj godini. Raspoložive procjene koje postoje za nivo BiH stavljaju pad BDP-a BiH u prošloj godini u raspon između -3% (EBRD) i -3,5% (MMF). Primarni uzrok ovog pada naravno leži u uticaju svjetske ekonomske krize koja se u značajnijem obimu počela manifestovati u zemlji u zadnjem kvartalu 2008. godine. Osnovna dva kanala putem kojih se kriza prenijela na domaću ekonomiju jesu nagli pad globalne tražnje za domaćim izvozom kao i zaustavljanje kreditnih aktivnosti bankarskog sektora.
Nije realno čekivati značajnije pozitivne pomake u toku ove godine jer je napredak domaće ekonomije u visokoj zavisnosti od stepena oporavka globalne ekonomije, a prije svega najvažnijih trgovinskih partnera – zemalja bivše Jugoslavije i EU. Dužnička kriza Grčke, kao i slične opasnosti koje prijete još nekoliko EU članica usporavaju očekivanu dinamiku oporavka i povećavaju rizik „dvostrukog pada“ u širem regionu. U skladu s tim, trenutne projekcije o kretanju BDP-a BiH za 2010. godinu kreću se između minimalnog pada i minimalnog rasta.
Stand-by aranžman sa MMF doprinijeo je očuvanju makroekonomske stabilnosti MMF je poslužio kao poluga za provođenje neophodnih fiskalnih ušteda. Federacija BiH nije uspjela da do kraja maja pro- vede preostale socijalno osjetljive reforme čime se najvjerovatnije odgodilo povlačenje četvrte tranše od 38 miliona USD za BiH. Neuispunjavanje odredbi iz stand- by aranžmana predstavlja negati-
van signal o ekonomskoj sigurnosti zemlje i može pogoršati kreditni rejting BiH, a time i RS. Sredstva od privatizacije Telekoma predstavljaju veoma važan raspoloživi „amortizer“ za ekonomske šokove u RS pa isti treba koristiti u najevećoj mjeri kada je kriza najizraženija.
Osnovni pokretač snažnog ekonomskog rasta iz pret- kriznog perioda bila je neodrživa domaća (ali i globalna) potrošnja, koja se manifes- tovala kroz visok rast uvoza, porast inflacije i prihoda od PDV-a. Međutim, ekonomska kiza je nametnula„potrošačko otrežnjenje“ pa su domaćinstva u značajnom dijelu odgodila kupovinu trajnih potrošnih i luksuznih proizvoda (koji su pretežno uvozni), što se pozitivno odrazilo na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita.
Kreditna aktivnost banaka je praktično zaustavljena u prošloj godini, čime je preki- nut važan izvor finansiranja domaće potrošnje. Nakon stopa rasta plasiranih kredita u RS od preko 30% godišnje, u 2009. godini je došlo do pada kreditnih plasmana od 1%. Ovaj podatak ilustruje naglu promjenu kreditne politike domaćih banaka pod instrukcijama njihovih banki-majki, koje su ostvarile enormne gubitke na tržištu Jugoistočne Evrope. Otežan pristup finansiranju negativno se odrazio na domaća preduzeća, a u najgorem položaju su se našli preduzetnici i mala preduzeća, koja su se prva našla na udaru nove kreditne politike.
Međutim, bankarski sistem je do sada uspješno prebrodio svoj najteži test u čitavom post- Daytonskom periodu. Povlačenje sa računa banaka u BiH preko 800 miliona KM u oktobru 2008. godine i opšti porast nesigurnosti nisu se pretvorili u sistemsku krizu jer su banke bile dovoljno likvidne da odgovore na zahtjeve deponenata i nisu vršile investiranja u finansijske derivate na stranim tržištima. Konstantan porast štednje građana u 2010. godini siguran je znak stabilnog povratka povjerenja u bankarski sistem. Pokretanje i rad Rafinerije uzrokovali su rast zbirnog indeksa industrijske proizvodnje RS od 17% u 2009. godini. Međutim, osim nafte, svi ostali važniji sektori industrije zabilježili su visoke stope pada u istom periodu (npr. metalni sektor -40%, drvni sektor -30%, tektilni sektor -16%, sa izuzetkom prehrane koja se zadržala na otprilike istom nivou). Najdublji pad izvozno orijentisane industrije desio se u prvom kvartalu prošle godine, nakon čega je uslijedio postepen oporavak. Građevinski sektor još uvijek ne pokazuje znakove oporavka zabilježivši pad vrijednosti radova od 31% u prvom kvartalu 2010. godine.
Nezaposlenost u RS kulminirala je u februaru 2010. godine, kada je broj zvanično nezaposlenih lica premašio cifru od 150.000. Domaće tržište rada, sa svojom izraženom nesposobnosti da se prilagodi novim ekonomskim uslovima, još dugo će patiti od posljedica globalne ekonomske krize a rješavanje ovog problema predstavljaće teško nasljeđe za naredni period.
Nakon posljednjih smanjenja u rasponu od 10% do 25%, prosječna plata u javnoj upravi bila je za 37% veća od prosječne plate u RS u 2010. godini. Na tržištu rada u kojem svaki treći zaposleni radi u javnom sektoru, kretanje plata će i dalje ostati pod velikim uticajem plata u javnom sektoru, što nameće potrebu za definisanjem jedne dugoročnije politike plata zasnovane na jasnim principima.