| admin | |
| 03.01.2013. | |
| Download | |
Centar za istraživanja i studije GEA je autor analize budžeta Republike Srpske i Ekonomske politike za 2013. godinu. Analizu možete preuzeti iznad.
Kraj godine koju ispraćamo bio je u RS jedan od najburnijih perioda od početka svjetske ekonomske krize. Iako su budžet i ekonomska politika tradicionalno vruća tema, ove godine su atmosferu naelektrisale mjere štednje, a posebno smanjenje plata dijelu budžetskih korisnika za deset odsto. Ti rezovi izveli su radnike na ulice, čime je socijalni dijalog poslije nekoliko godina okončan protestima.
Nepovoljna makroekonomska kretanja tokom cijele 2012. godine, neizvjesnost koju nosi 2013. godina, te povećan iznos za servisiranje spoljnog duga ključna su ograničenja koja su uticala na visinu i strukturu budžeta za 2013. godinu. Ipak, budžet i mjere Ekonomske politike nude potencijalno dva poboljšanja u javnim finansijama RS, koja se ogledaju u zaustavljanju trenda rasta javnog sektora i popravljanju strukutre javnih rashoda. Da li će ova potencijalna poboljšanja biti realizovana zavisi od načina implementacije predloženih politika i mogućnosti postizanja konsenzusa sa socijalnim partnerima.
To su s pravom potencirali i predstavnici poslovne zajednice poručivši da nije toliko važno da li su oni zadovoljni mjerama iz Ekonomske politike za 2013. godinu, već da je mnogo bitnije koliko će one biti dosljedno primijenjene i realizovane kako bi zacrtani ciljevi bili ostvareni. Upozorenje privrednika potpuno je logično, jer mjere predviđene ekonomskom politikom u prethodnim godinama nisu dosljedno sprovedene. Pored nespornog uticaja svjetske ekonomske krize na privredna kretanja u RS, postojećem stanju su značajno doprinijeli i određeni faktori na koje je Vlada donekle mogla uticati.
Dosljedna realizacija mjera iz Ekonomske politike važna je i zbog teške trenutne ekonomske situacije, jer RS u 2013. godinu ulazi u recesiji, koja je najvećim dijelom posljedica pada industrije, poljoprivrede i građevinarstva. Tokom ove godine došlo je i do povećanja spoljnotrgovinskog deficita, stope nezaposlenosti, ali i broja penzionera, što dodatno usložnjava ekonomsku situaciju. Stanje u finansijskom sektoru je nešto povoljnije zahvaljujući povjerenju u konvertibilnu marku, dok se kao najveći problem nameće i dalje visok udio nekvalitetnih kredita u ukupnom plasmanu, posebno kada su u pitanju zajmovi privredi.
Sa sličnim izazovima suočavaju se i Srbija i Hrvatska kao naši najznačajniji spoljnotrgovinski partneri, a oporavak cijelog regiona umnogome će zavisiti od kretanja u zemljama EU.