Najava Vlade Republike Srpske o uvođenju neoporezivog dijela dohotka u iznosu od 200 KM je svakako dobrodošla mjera, ali uzimajući u obzir makroekonomska dešavanja, stanje na tržištu rada i mjere koje preduzimaju zemlje iz EU i regiona, smatramo da nije dovoljna i da postoji potreba za njenom nadogradnjom.

Ova studija se bavi jednom od ključnih mjera neophodnih za uspješnije funkcionisanje tržišta rada u RS i FBiH – smanjenje visokog opterećenja rada porezima i doprinosima.

U studiji dokumentujemo da je prihode koji bi se u kratkom roku izgubili zbog provođenja ove mjere moguće nadoknaditi povećanjem indirektnih poreza, na način da ukupno poresko opterećenje ostane nepromijenjeno ili čak smanjeno. Ova mjera (smanjenje oporezivanja rada uz povećanje poreza na potrošnju)  naziva se „fiskalna devalvacija“, jer simulira efekat devalvacije valute jedne zemlje. Ovo je zbog toga što se smanjenjem oporezivanja rada smanjuju troškovi domaće radne snage, sa jedne strane, a kroz povećanje poreza na potrošnju (npr. stope PDV-a) poskupljuje cijena uvoznih proizvoda i usluga, sa druge strane.

„Poreski klin“, razlika između bruto plate i neto plate, je izrazito visok i u FBiH i u RS i kreće se oko 40%. To znači da od 100 KM koje poslodavac isplati za jednog registrovanog radnika samo 60 KM stiže u ruke tom radniku. U poređenju sa drugim zemljama, poresko opterećenje za niskoplaćena zanimanja je među najvišim u Evropi.

Veliki broj zemalja članica EU, kao i zemalja iz regiona, npr. Hrvatska u 2012 g. i Srbija (u najavi) pod pritiskom porasta nezaposlenost su već pribjegle ili pribjegavaju ovoj mjeri, jer ona pojačava međunarodnu cjenovnu konkurentnost.

Važno je napomenuti da se ova mjera smatra posebno efikasnom za zemlje koje imaju fiskni devizni kurs i PDV sa jedninstvenom stopom. BiH je jedna od rijetkih zemalja koja ispunjava oba uslova.

Prema kalkulacijama na bazi podataka iz 2012. godine, povećanje stope PDV-a za samo 1 procentni poen bi stvorilo do 186 miliona KM dodatnih prihoda na nivou BiH. Na primjer, time bi u FBiH bilo moguće smanjiti stopu poreza na dohodak na 5%, a u RS uvesti neoporezivi dio dohotka od 300 KM mjesečno. Ako bi se isti iznos prihoda usmjerio na rasterećenje rada 1/3 ukupnog broja zaposlenih sa najnižim platama u FBiH i RS, bilo bi moguće smanjiti njihov poreski klin za preko 9 procentnih poena. To bi, na primjer, stvorilo mogućnost za uvećanje njihove neto plate za oko 16%, a da troškovi rada za poslodavce ostanu isti.

Smanjenje oporezivanja rada proporcionalno povećanju stope PDV-a od 1 procentni poen je ovdje dato samo kao primjer. Međutim, predlažemo ozbiljno razmatranje smanjenja poreza i doprinosa na dohodak i iznad prihodovno neutralnog nivoa. To bi bilo moguće kada bi se, pored povećanja prihoda od PDV-a, jedan dio sredstava za ovu reformu obezbijedio kroz fiskalne uštede.