Primanja entitetskih i državnih poslanika i delegata su ostvarila prekomjeran rast u periodu do nastupanja ekonomske krize.

Osnovni razlog za to jeste postojeća praksa utvrđivanja plata u domaćim parlamentima prema kojoj administrativne komisije, čiji su članovi sami poslanici i delegati, na nedovoljno transparentan način samostalno odlučuju o visini plata i drugih primanja u parlamentima.

Sažetak Izvještaja o platama BiH parlamentaraca možete preuzeti ovdje.

Mjesečno primanje poslanika sa 10 godina radnog staža u Parlamentarnoj skuštini Bosne i Hercegovine (PSBiH), samo po osnovu plate i paušala u 2010. godini iznosi 5.140 KM, što je jednako iznosu od 6,6 prosječnih plata i čak 15,4 prosječnih penzija u Bosni i Hercegovini! Ista primanja poslanika i delegata u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) u 2010. godini iznose 3.226 KM, tj. 4,1 prosječne plate ili 9,4 penzije, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) i Vijeću naroda Republike Srpske (VNRS) 2.678 KM, tj. 3,7 prosječnih plata ili 8,4 penzije.

Poređenja radi, visina poslaničke plate u nekim drugim evropskim zemljama (Norveška, Njemačka, Slovenija, Latvija, Belgija i Evropski parlament) ni u jednom slučaju ne prelazi iznos od 3 prosječne plate, uključujući i susjede BiH – Srbiju i Hrvatsku. Ovakav nesrazmjer između visine poslaničkih plata i životnog standarda građana u  BiH ukazuje na ozbiljne probleme i nedostatke u funkcionisanju postojećih modela utvrđivanja plata u navedenim domaćim parlamentima.

U sadašnjim modelima, ključnu ulogu u procesu odlučivanja o visini plata imaju administrativne komisije parlamenata čiji članovi su sami poslanici i delegati, što znači da poslanici i delegati sami odlučuju o svojim platama. Pored toga, postojeći modeli  nemaju ugrađene mehanizme koji bi osigurali usklađenost kretanja plata poslanika i delegata sa kretanjem plata u javnom sektoru. Navedeni nedostaci ukazuju na potrebu hitne reforme postojećih sistema utvrđivanja plata domaćih parlamentaraca, u cilju dobijanja efikasnijeg, fiskalno odgovornog i dugoročno održivog sistema. U skladu s tim, definisane su sljedeće preporuke koje su, između ostalog, bazirane i na dobrim praksama parlamenata evropskih zemalja:

• Plate i naknade poslanika i delegata zakonski regulisati uključivanjem ovog pitanja u zakone koji regulišu plate u institucijama vlasti entiteta i BiH
• Utvrditi visinu plata poslanika i delagata u iznosu ne većem od tri prosječne plate u entitetu/zemlji
• Ukinuti surogate plate – mjesečni paušal (PSBiH i PFBiH) i naknade za rad u komisijama i odborima
• Ukinuti uvećanja plata za predsjednike i zamjenike klubova
• Izjednačiti visinu primanja za sve poslanike i delegate bez obzira na njihov radno-pravni status
• Uvesti finansijski penal za neopravdano izostajanje sa sjednica parlamenata ili radnih tijela
• Na zvaničnim internet prezentacijama parlamenata postaviti sve relevantne informacije koje se tiču primanja poslanika i delegata.

Procjena je da bi se implementacijom navedenih preporuka ostvarile budžetske uštede u minimalnom iznosu od oko 2,5 miliona KM u PSBiH, 1,4 miliona KM u PFBiH i 0,3 miliona u NSRS i VNRS.