Negativna kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina najviše su pogodila populaciju mladih imajući u vidu da je stopa njihove nezaposlenosti rasla čak dva do tri puta više u odnosu na stopu ukupne nezaposlenosti.
Statistika rada upečatljivo ukazuje na tri ključna problema: ogromnu nezaposlenost mladih koja se u ovom trenutku penje na preko 60% i rekordna je u Evropi; izrazitu neaktivnost (više od 50% mladih ljudi je ekonomski neaktivno – nema posao niti ga traži); i dugotrajnu nezaposlenost gdje preko 50% mladih koji traže posao ne mogu doći do zaposlenja duže godinu dana.
Uporedni podaci pokazuju da je i Evropska unija u proteklih nekoliko godina suočena sa problemom izrazito visoke nezaposlenosti mladih koja je za samo četiri godine porasla sa 15% na 23,5%. Skoro 7.5 miliona mladih širom Evropske unije je trenutno ekonomski neaktivno ili bez posla od čega najviše u zemljama poput Grčke, Španije, Italije, Portugala ali i Slovačke, Irske, Litvanije, Švedske gdje je nezaposlenost mladih takođe iznad EU prosjeka. U isto vrijeme prisutan je trend rastuće neaktivnosti kod mladih, rano napuštanje školovanja kao i dugotrajna nezaposlenost.
Ono što dodatno naglašava ozbiljnost ovog problema su rezultati Eurofound analize po kojima su godišnji troškovi nezaposlenosti mladih i njihovog odsustva iz sistema obrazovanja i programa osposobljavanja procijenjeni na preko 100 milijardi eura godišnje ili između 0,8% i 1,2% BDP-a za 21 zemlju članicu Evropske unije koje su bile predmet ove analize. Bosna i Hercegovina nije bila obuhvaćena ovom analizom ali grube pretpostavke na bazi analogije sa zemljama članicama koje imaju slične probleme na tržištu rada, poput Španije, govore da BiH zbog ogromne nezaposlenosti i neaktivnosti mladih godišnje gubi oko 1% svog BDP-a, odnosno više od 250.000.000 KM u apsolutnom iznosu!
Znajući koliko su mladi važni za svaku društvenu zajednicu kao dio populacije koji donosi nove ideje i pokretačku snagu, lideri EU su na sastanku Vijeća Evrope juna 2013. godine usvojili sveobuhvatan plan za borbu protiv ovog problema te donijeli odluku o pokretanju i proširenju više različitih inicijativa kako bi se olakšala integracija mladih na tržištu rada i podstaklo njihovo zapošljavanje. Jedna od tih inicijativa je i program „Garancije za mlade“ čiji je temeljni cilj da se u svakoj od zemalja članica mladima koji se ne zaposle u periodu od 4 meseca nakon završetka formalnog obrazovanja, ponudi posao, nastavak obrazovanja ili sticanje zanatskih/praktičnih vještina.
Da li i na koji način predložena rješenja i mjere na nivou Evropske unije mogu biti putokaz za kreiranje politika zapošljavanja mladih i u Bosni i Hercegovini, osnovna je tema ovog istraživačkog rada. Istraživanjem, koje je provedeno tokom perioda avgust/decembar 2013. godine, nastojali su se utvrditi elementi sličnosti u položaj mladih na tržištu rada u BiH i Evropskoj uniji, te na bazi zajedničkih karakteristika izdvojiti generalni principi kao i konkretna, odnosno, primjenjiva rješenja u Bosni i Hercegovini.
Kompletan dokument analize koji uključuje preporuke za buduće intervencije na tržištu rada možete preuzeti ovdje.