Nove fiskalne mjere – put u neizvjesnost
Urađena analiza pokazuje da dugoročno negativni ekonomsko-socijalni efekti novih fiskalnih mjera značajno premašuju očekivano povećanje poreskih priliva koje će ove izmjene obezbijediti. Ove fiskalne mjere mogu samo privremeno odgoditi neizbježne reforme, dok u međuvremenu prijeti opasnost da se postojeći problemi dodatno uvećaju
U nastavku donosimo kratak pregled argumenata za i protiv povećanja poreza i doprinosa, ukidanje neoporezivog dijela dohotka i uvođenje oporezivanja dividende i kapitalne dobit.
Argumenti za:
- Osnovni cilj ovih izmjena jeste povećati prihode budžeta i fondova u svjetlu porasta budžetskog deficita i deficita Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja i Javnog fonda za dječju zaštitu.
- Ukidanje neoporezivog dijela dohotka blago pojednostavljuje administraciju poreskih prijava poreza po odbitku.
- Uvođenjem oporezivanja dividende i kapitalne dobiti zakonski se povećava poreska osnovica, tj. obuhvataju se nove vrste prihoda porezom na dohodak.
Argumenti protiv: (povećane stope poreza i doprinosa na dohodak građana)
- Ova mjera ima negativan efekat na održavanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta. Postoje brojna istraživanja koja dokazuju da povećanje oporezivanja rada ima negativan uticaj na zaposlenost, te da stimuliše zapošljavanje na crno. U tom smislu, tajming stupanja na snagu ove mjere je posebno nepovoljan, imajući u vidu negativne trendove na tržištu rada RS u toku 2010. godine (pad broja zaposlenih za 9.480 lica u RS u septembru 2010. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine; porast broja nezaposlenih za 5.807 lica u toku 2010. godine).
- U tom smislu, negativan uticaj ove mjere na zapošljavanje biće posebno izražen kod lica sa niže plaćenim zanimanjima, u skladu sa njihovom niskom pregovaračkom moći na tržištu rada. Ova lica mogu očekivati otežane izglede za zapošljavanje i smanjenje vlastitog neto dohotka na uštrb povećanih poreza i doprinosa.
- U kratkom roku, podizanje poreske stope na dohodak donijeće skromno povećanje prihoda, s obzirom na toda prihodi od poreza na dohodak imaju relativno malo učešće (10%) u ukupnim prihodima. Prema projekcijama Vlade RS, prihodi od poreza na dohodak će se u 2011. godini povećati za 14 miliona KM ili oko 0,4% konsolidovanog budžeta RS.
- U srednjem i dugom roku ova mjera može donijeti i negativan efekat po poreske prihode, nakon što u privredi budu materijalizovani negativni efekti na zapošljavanje i kroz povećan rad na crno.
- Ista mjera je u suprotnosti sa jednim od devet ključnih kratkoročnih prioriteta za BiH u procesu pridruživanja EU utvrđenih od strane EU kroz “Evropsko partnerstvo sa BiH”. Ovaj prioritet za BiH glasi: “Smanjiti strukturalne rigidnosti koje narušavaju funkcionisanje tržišta rada, posebno oporezivanje rada…, kako bi bila povećana uključenost i stopa zaposlenosti”.
- Podizanje stope doprinosa svakako nije rješenje za postojeće probleme u penzionom i zdravstvenom sistemu. Bojimo se da će ova mjera uticati na ponovno odgađanje ili usporavanje rješavanja strukturnih problema u ovim oblastima. U skladu s tim, svakako treba podržati sprovođenje reformi prvog stuba penzijsko-invalidskog osiguranja kao i naglasiti značaj uvođenja tržišnog principa za što veći broj zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz Fonda zdravstvenog osiguranja.
