Osnovni cilj ovog dokumenta jeste pružiti partnerima u socijalnom dijalogu u Republici Srpskoj korisne informacije i analitičku obradu niza tema povezanih sa dijalogom o platama i njihovom budućem kretanju.

Najniža plata

Kada je u pitanju utvrđivanje visine najniže plate, Međunarodna organizacija rada (MOR) naglašava značaj ostvarivanja balansa između socijalnih i ekonomskih potreba. To znači da treba uzeti u obzir potrebe radnika i njihovih porodica, ali i zahtjeve ekonomskog razvoja i visokog nivoa zaposlenosti. MOR takođe preporučuje da minimalnu platu treba vremenom prilagođavati.

Prakse utvrđivanja najnižih plata u EU zemljama se razlikuju, a postoje i zemlje koje nemaju zakonski utvrđenu najnižu platu na nivou cijele ekonomije. S druge strane, određeni broj zemalja koristi mehanizme indeksacije – vezivanja kretanja najnižih plata za konkretne pokazatelje. MOR preporučuje utvrđivanje plata na bazi činjenica bez obzira da li se radi o indeksaciji ili ne – nivoe najnižih plata treba utvrditi na temelju punih konsultacija te uz izravno učešće socijalnih partnera.

U skladu s tim, opšti nivo cijena i troškova života su faktori koji imaju najveći uticaj na prilagođavanje najniže plate, a najčešći indikator koji se za to koristi jeste indeks potrošačkih cijena. Drugi faktori koji se često uzimaju u obzir jesu produktivnost rada, stopa nezaposlenosti i broj zaposlenih na koje bi se odnosilo povećanje najniže plate.

U 2016. godini najniža plata u RS u bruto iznosu je bila 621,9 BAM, od čega se 36,5% izdvaja za doprinose i porez na dohodak. Ovaj „poreski klin“ sadržan u najnižoj plati (koji predstavlja razliku između bruto i neto plate) je visok u poređenju sa državama članicama EU. U skladu s tim, najniža plata koju prima radnik je iznosila 395 BAM neto. Uzimajući u obzir visine najnižih plata u regionu koje su na sličnom nivou, kao i izrazito niske plate u domaćoj prerađivačkoj industriji (52% zaposlenih sa platom od 500 BAM ili manje), može se zaključiti da značajnija povećanja najniže plate u RS nije moguće realizovati kroz jedno prilagođavanje bez adresiranja pitanja opšteg nivoa plata i drugih faktora od uticaja, kao što je produktivnost. Ekonomija RS još uvijek dobrim dijelom svoju konkurentnost i profitabilnost crpi iz nisko postavljenih plata, te bi svako značajnije povećanje imalo efekta na troškovnu strukturu i raspodjelu dohotka. U skladu s tim, neophodno je da dijalog o najnižoj plati bude usklađen sa dijalogom o opštem nivou plata i platama u pojedinačnim sektorima, ali i o reformama koje će doprinijeti porastu produktivnosti domaće ekonomije.

Plate u prerađivačkoj industriji u Republici Srpskoj

Prosječna neto plata u prerađivačkoj industriji je iznosila 626 BAM u 2016. godini, dok je preko 50% zaposlenih bilo registrovano na neto platu ispod 500 BAM. U periodu 2010.-2016. je postojao određeni nivo korelacije između rasta bruto plata sa jedne strane i rastaproduktivnosti i inflacije sa druge strane. Bruto plate u prerađivačkoj industriji su još uvijek izrazito niske.

U poređenju sa razvijenijim zemljama, prerađivačka industrija u BiH odvaja relativno manji dio novostvorene dodatne vrijednosti na plate radnika. Iako postoji značajna razlika u dodatnoj vrijednosti po zaposlenom između BiH i tih zemalja, te razlike su ipak manje u odnosu na razlike u platama.

Cijene proizvoda u prerađivačkoj industriji u odnosu na druge zemlje

Cijene domaćih proizvođača u prerađivačkoj industriji su u periodu januar 2013. – april 2017. rasle brže od uporedivih cijena u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i na nivou EU. Ovaj nalaz ne podržava hipotezu da cijene domaćih proizvođača industrijskih proizvoda rastu sporije od cijena stranih proizvođača i da se time pogoršavaju uslovi razmjene na štetu domaćih proizvođača, barem ne na nivou cijele prerađivačke industrije. Međutim, ovaj nalaz na negira mogućnost postojanja nepovoljnih odnosa cijena na štetu proizvođača iz Republike Srpske koji su eventualno nastali u ranijem periodu. Da bi se utvrdilo da li ovakvi debalansi postoje bilo bi potrebno porediti nominalne iznose cijena na nivou pojedinačnih sektora, ili čak preduzeća.

Plate u javnom sektoru

U septembru 2017. godine, prosječna bruto plata u javnoj upravi RS bila je za 85% veća od prosječne bruto plate u prerađivačkoj industriji. Ranije analize na ovu temu sugerišu da ovaj visoki jaz između plata u javnom i privatnom sektoru, koji je znatno viši nego u zemljama regiona, otežava razvoj zdravog pregovaranja između poslodavaca i sindikata u privatnom sektoru i destimuliše razvoj preduzetništva.

Emigracija radne snage

U posljednjem periodu se povećao migracioni odliv stanovništva iz RS, što je doprinijelo padu stvarne stope nezaposlenosti sa 27,3% u 2013. godini na 24,8% u 2016. godini. U skladu sa iskustvima drugih zemalja, pad stope nezaposlenosti u RS ima efekat pritiska na povećanje plata prema gore.

Konvergencija plata i produktivnosti između država članica EU

Na nivou EU primjetan je proces postepene konvergencije plata između država članica, koji odražava paralelni proces konvergencije u nivoima produktivnosti – nerazvijenije zemlje „sustižu“ razvijenije zemlje. Evropska komisija smatra da je posljednja ekonomska kriza bila privremeno zaustavila ovaj proces, ali su se strukturne reforme nastavile i u posljednjem periodu fokusirale na jačanje instrumenata socijalne pomoći i snižavanje oporezivanja rada.

Plate na bazi kupovne moći

Ako nominalne iznose plata u BiH i drugim zemljama korigujemo za razlike u cijenama između tih zemalja, enormne razlike između plata se donekle ublažavaju. Na primjer, prosječna plata u Njemačkoj je bila 5,5 puta veća od prosječne plate u RS u 2015. godini. Ako te plate korigujemo za njihovu kupovnu moć u datim zemljama, onda se taj odnos smanjuje na 2,6. Isti odnos bi se smanjio na samo 1,5 u slučaju da se obe plate u cijelosti potroše na proizvode i usluge iz kategorije „Stanovanje, voda, struja, gas i ostala goriva“ zbog velikih razlika u cijenama u ovoj kategoriji proizvoda i usluga.

Da bi se stekao osjećaj o kupovnoj moći prosječne plate u drugim zemljama, korisna je informacija da osoba u BiH sa platom od 1.931 BAM može kupiti otprilike istu količinu roba i usluga kao osoba sa prosječnom platom u EU28, a sa 2.213 BAM kao osoba sa prosječnom platom u Njemačkoj.

Cijeli dokument možete preuzeti ovdje.