Uvođenje diferencirane stope PDV-a, više štete nego koristi
Potencijalni gubici prihoda i dugoročne fiskalne slabosti koje bi donijelo najavljeno uvođenje diferencirane stope PDV-a, po svojoj vrijednosti višestruko nadmašuju finansijsko olakšanje koje bi osjetile socijalno ugrožene kategorije stanovništva u vidu pojeftinjenja prehrambenih proizvoda.
Zbog toga smatramo da veliki broj alternativnih mjera sprovedenih putem rashodovne strane budžeta nudi mnogo direktniji i kvalitetnije usmjeren oblik socijalne pomoći sa istim ciljem. U nastavku je dat samo kratak pregled osnovnih argumenata za i protiv dok kompletan tekst analize efekata uvođenja novih fiskalnih mjera možete preuzetina dnu teksta.
Diferencirana stopa PDV-a (argumenti za i protiv):
Za:
- Osnovni motiv za uvođenje diferencirane PDV-a jeste uticati na sniženje cijena osnovnih životnih namirnica, tj. onih proizvoda koji bi bili obuhvaćeni ovom stopom. Najjednostavnija ilustracija ove mjere jeste da ako stopa PDV-a na neku namirnicu bude smanjena sa trenutnih 17% na na primjer 7%, onda se očekuje i sniženje cijene te namirnice za odgovarajućih 10 procentnih poena. Prema tome, ova mjera ima prvenstveno socijalni karakter u smislu olakšavanja nabavke osnovnih životnih namirnica socijalno ugroženim slojevima stanovništva.
Protiv:
- Ova poreska mjera ozbiljno ugrožava visinu prihoda od PDV-a s obzirom na to da osnovne životne namirnice čine visok procenat ukupne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Na primjer, prosječno domaćinstvo za nabavku hljeba, mlijeka, sira, jaja, mesa i ulja potroši oko 55% ukupnog budžeta za hranu i piće (anketa o potrošnji domaćinstva, 2007). Prema tome, da bi bilo anulirano ovakvo smanjenje prihoda biće neophodno značajno podići visinu PDV stope na luksuzne proizvode, a što će povećati motiv poreskih obveznika da utaje prodaju ovih proizvoda. Zbog toga su kalkulacije o uvođenju PDV reforme, koja bi bila prihodovno neutralna, prilično nepouzdane, jer svaka ozbiljnija izmjena poreskog sistema utiče i na promjenu ukupne poreske osnovice.
- Poznato je da smanjenje poreske stope vrlo često ne vodi do proporcionalnog sniženja cijene proizvoda s obzriom na nastojanja trgovaca da jedan dio ovog sniženja iskoriste za povećanje marže, a što je, kako se pokazalo, veoma teško iskontrolisati u praksi
- Svi građani konzumiraju osnovne životne namirinice tako da će ova mjera biti usmjerena na sve, a time i na najbogatije slojeve stanovništva. Pored toga, dosadašnje analize pokazuju da mjesečna vrijednost potrošnje na hranu jednog domaćinstva raste zajedno sa njegovim raspoloživim dohotkom, pa se lako može desiti da ova mjera više rastereti bogatija nego siromašnija domaćinstva. S druge strane, socijalne mjere koje se sprovode preko rashodovne strane budžeta daju mogućnost mnogo boljeg usmjeravanja pomoći na one kojima je ona najpotrebnija i manjeg rasipanja sredstava.
- Iskustva drugih zemalja pokazuju da nakon uvođenja diferencirane stope PDV-a dolazi do snažnih političkih pritisaka za uvrštavanje dodatnih proizvoda na listu proizvoda sa smanjenom stopom, što za rezultat ima postepeno produžavanje ove liste i daljeg urušavanja prihodovnog potencijala PDV-a. Činjenica da u velikom broju evropskih zemalja postoje diferencirane PDV stope nikako ne znači da je to najkvalitetnije rješenje, već samo potvrđuje tvrdnju da je veoma teško zaustaviti ovaj proces jednom kad se uđe u diferenciranje PDV stopa.
