Centar za istraživanja i studije GEA je u periodu 04.-05. juni 2015. godine u Bonu (Njemačka) učestvovao na 10. međunarodnoj konferenciji na temu zapošljavanja i razvoja u organizaciji Svjetske banke i Instituta za proučavanje rada (IZA).
Konferencija je ove godine imala poseban naglasak na vezu između tehnoloških promjena i radnih mjesta. Tokom prethodnih nekoliko decenija, nove tehnologije su donijele značajna poboljšanja kvaliteta života i standarda u proizvodnji, kako u privredama zemalja u razvoju tako i u privredama razvijenih zemalja, iako se uticaji tehnologije na život radnika u zemljama u razvoju prilično razlikuju od onih u razvijenim zemljama. U zemljama sa niskim primanjima, naročito, uvođenje novih tehnologija nije dovoljno da bi se nadoknadili veći nedostaci u infrastrukturi i ulaganju u glavna javna dobra. Ipak, tehnološki razvoj je transformisao i nastaviće da transformiše tržišta rada, noseći istovremeno i korist i izazove za radnike i njihove porodice. S jedne strane, nove tehnologije, naročito nove informaciono-komunikacione tehnologije, su dovele do zatvaranja radnih mjesta na kojima bolje rezultate ostvaruju računari; na primjer, obavljanje zadataka koji se ponavljaju ili koji su jednostavni za kodiranje. S druge strane, nove tehnologije su donijele pregršt novih prilika za ulaganja i stvaranje radnih mjesta, ne samo u zemljama sa najsavremenijim tehnologijama, već i u mnogim ekonomijama u razvoju i nastajanju.
Jedna od drugih interesantnih tema o kojoj je bilo mnogo riječi na konferenciji jeste pitanje migracija koje predstavlja veliko socijalno, ekonomsko, ali i političko pitanje, kako za emigracione tako i za imigracione zemlje. Interesantno je bilo primijetiti da emigracione zemlje imaju različit pristup ovom fenomenu pa je tako za neke nerazvijene zemlje emigracija faktički postala „glavna strategija razvoja“. Ovdje se kao primjer navodi Tadžikistan koji, kao rezutlat masivnih emigracija zbog posla, bilježi godišnje transfere iz inostranstva na nivou od 40% BDP-a. Neki istraživači su istakli Albaniju kao primjer „cirkularnih migracija“ u kojima se emigranti nakon određenog perioda vraćaju u zemlju i često započinju vlastite poslove.
Predstavnici Svjetske banke su na konferenciji predstavili rezultate jedne sveobuhvatne analize o dugoročnim efektima trening programa za mlade. Ova analiza je obuhvatila veliki broj trening programa i pokušala da ocijeni njihov uticaj na zapošljavanje učesnika i tok njihove poslovne karijere. Analiza je utvrdila da su dugoročni efekti trening programa za mlade pozitivni i statistički značajni i da su efekti na zapošljavanje jači u zemljama u razvoju, kao i da programi u oblasti preduzetništva imaju jače rezultate nego u oblasti podrške zapošljavanju.